Pet pesama Emili Dikinson
Naši su životi – Švajcarska – Tako tihi – tako hladni – Dok u čudno popodne neko – Alpi svoj veo ne razmaknu I ugledamo – Daleko! Italija je s one strane – Mada ko stražar između – Alpe svečane – Alpe...
View ArticleElen Mers o Emili Dikinson i Elizabet Beret Brauning
Šta je Pesnikinja? Kome se ona obraća? I kakav se to jezik od nje očekuje? – To je žena koja se obraća ženama… – Vilijam Vordsvort „Ne moramo pročitati Auroru Li da bismo saznali da je gospoda...
View ArticleSkice Emili Dikinson
Na ovim papirićima nalaze se pesme Emili Dikinson koje su filolozi postepeno dešifrovali kako bi ih pripremili za prvo izdanje. Emili Dikinson nije davala nazive svojim pesmama pa ih ovde prenosimo po...
View ArticleHerbarijum Emili Dikinson
Pet prikazanih listova, uredno skeniranih od strane biblioteke kojoj pripadaju (Houghton Library – Harvard College) prikazuju nam osušeno bilje, u savršenom stanju, čak i posle sto trideset godina od...
View ArticleJohan Joahim Vinkelman: „O drevnim spomenicima“ (odlomak I)
Najzad, zajedničko i osnovno obeležje grčkih remek-dela jeste plemenita jednostavnost i mirna veličina, kako u položaju tako i u izrazu. Kao u morskim dubinama koje ostaju nepomične ma koliko da je...
View ArticleJohan Joahim Vinkelman: „Misli o podražavanju grčkih dela u slikarstvu i...
Znamo da je veliki Bernini bio jedan od onih koji su Grcima neprestano osporavali uzvišenost delom lepše prirode a delom i idealne lepote njihovih figura. Povrh toga, on je bio mišljenja da priroda...
View ArticleJohan Joahim Vinkelman: „Misli o podražavanju grčkih dela u slikarstvu i...
Poput ljudi, i lepe umetnosti prolaze kroz mladalačko doba, a njihovi počeci kao da liče na početke svakog umetnika kome se dopada samo ono što je raskošno i zadivljujuće. Možda prvi grčki slikari...
View ArticleEstetički stavovi Dejvida Hjuma (IV deo)
Praksa je toliko povoljna za razabiranje lepote da, pre nego što budemo mogli da damo sud o bilo kom važnom delu, biće čak i neophodno da svaki pojedinačni nastup više puta pomno prouči i sagleda u...
View ArticleEstetički stavovi Dejvida Hjuma (III deo)
Očigledan razlog zašto mnogi ne doživljavaju pravi osećaj lepote jeste nedostatak one tananosti uobrazilje, koja je neophodna da bi se posedovala svest o ovim nežnijim osećanjima. Ovoj tananosti svi...
View ArticleEstetički stavovi Dejvida Hjuma (II deo)
Mada je izvesno da lepota i ružnoća, više nego slatko i gorko, nisu svojstva samih predmeta, već u potpunosti pripadaju osećaju, bilo unutrašnjem, bilo spoljnom, mora se priznati da ima nekih...
View ArticleEstetički stavovi Dejvida Hjuma (I deo)
Lepota nije svojstvo samih stvari: ona postoji samo u umu koji je sagledava, a svaki um opaža drugačiju lepotu. Neko može čak i da opazi izobličenost, dok drugi oseća lepotu, a svaka osoba treba da se...
View ArticleBaldesar Kastiljone: „Dvoranin“ (odlomak III)
Pošto sam međutim već više puta razmišljao kako nastaje ta skladnost, ne vodeći računa o onima koji se dobijaju od zvijezda, nalazim sveopće pravilo koje mi se čini i od kojega drugog vrednije u svemu...
View ArticleBaldesar Kastiljone: „Dvoranin“ (odlomak II)
Zar ne opažate koliko više skladnosti ima u žene koja se doduše uređuje, ali tako umjereno i tako malo, da je onaj tko je vidi u nedoumici je li se uljepšala ili nije, nego u neke druge, koja se...
View ArticleBaldesar Kastiljone: „Dvoranin“ (odlomak I)
Kao i svemu, velika se pohvala upućuje svijetu kad se kaže da je lijep. Pohvala se izražava kad se veli: lijepo nebo, lijepa zemlja, lijepo more, lijepe rijeke, lijepi krajevi, lijepe šume, stabla,...
View ArticleEngr o lepom (III deo)
Proučavajte lepo samo na kolenima. U umetnosti se do iole vrednog rezultata stiže samo putem suza. Onaj ko ne pati ne veruje. Gajite strahopoštovanje prema svojoj umetnosti. Ne verujte da se može...
View ArticleEngr o lepom (II deo)
Samo u prirodi možete pronaći lepotu koja predstavlja veliki predmet slikarstva; tu treba tragati i nikuda dalje. Nemoguće je stvoriti predstavu lepote koja bi bila izvan prirode, ili koja bi bila...
View ArticleEngr o lepom (I deo)
Nema dve umetnosti, već samo jedna: ona koja za osnovu ima večno i prirodno lepo. Oni koji traže povrh toga, varaju se i to na najkobniji način. Šta žele da kažu ti nazovi umetnici, propovednici...
View ArticleVladimir Pištalo o Veneciji (intervju)
Oduvek sam imala običaj da čuvam isečke iz dnevnih novina čiji bi mi se sadržaj dopao. Već pet godina čuvam ovaj isečak koji, smatram, treba da bude dostupan svima posredstvom interneta jer ono što se...
View ArticleVladimir Pištalo: „Gde prestaje Mediteran?“
Čitalac će najbolje učiniti ako svemu prida svoja sećanja, svoje viđenje unutrašnjeg mora. Fernan Brodel Tražio sam je u ideji Mediterana. A šta je to? To su tanžerske violine koje se sviraju kao...
View ArticleVladimir Pištalo: „Mediteran“
– Mediteran – šapućem… – to je svadba hiljada makedonskih plemića sa hiljadama persijskih princeza. Sećanje na Aleksandra, sina Amonovog, Helenističke kraljevine od kojih je najvažnija – Rim. To je...
View Article